8/6/20

Samoa's Short Story Contest - Second Story

“Mitiafu Fou Masaesae” - Tusia e LV Letalu 

I se tasi taeao sesegi lava, oute ala ifo, o la oute ta’oto i le ‘autu. Na mafua ona ou te’i ona ua pisi mai se vaivai i le pasi ane a le pikiapu a Loma e alu i tai i le alatele, e aga’i atu ai i Apia. Sa ou faalogoina le palapalā o o’u foliga ma le susū o o’u ‘ofu. Sa ‘ou faalogoina fo’i le fe’alasi o lo’u fatafata, ma se fula i le tua o lo’u ulu. Ua sui fo’i la’u faalogo. Ua nenefu la’u va’ai ma lē o manino lelei lo’u mafaufau. O lea na ou matuā le manatuaina ai pe na faapefea ona ‘ou i’u ane ma ‘ou moe i le ‘autu lea. O lo’u mitiafu lea e ‘ofu, e fou, e le’i leva na aumai i le isi a’u uō mai Pago, ae ua masaesae uma luma ae maise le ulu ma foliga o Bob Marley. Talofa e, ia Bob ua te’i ua tigāina fua ae poo le a sana agasala. Ua ou mānumānu fo’i i lo’u mitiafu oute tiu ai i a matou evaga ma tafaoga. E mo’omo’o uma fo’i iai le matou tupulaga o teine ma tama. 

Sa ou āutilo poo iai nisi ua feala o le itūala uta, ae leai na o ta’ifau a aiga i tafatafa ane, lea e feoa’i ma sasalu mai o latou vae aga’i i le mea lea oute iai. Na oso lo’u masalosalo pe na papatiso a’u e maile nei, o lea na ou sogisogi ai i o’u lavalava pe na o se susū mai i le vaivai pe leai, ae ua tau le lelei fo’i le sogisogi, ai ua mapeva fo’i le isu latou. Ua solo atoa manogi uma i la’u sogi. “Pei e mālie koe makagā legei kulaga ua ‘ou iai,” o nai o’u mafaufauga nei, ma ou tu loa i luga ma ou telea’i loa i le matou aiga semanū e le’i feala le matou nu’u. O le a faatali fo’i iloiloga o ni manu’a se’i o’o i le fale. Sa ou tolotolo lemū e pei o se gaoi ina ua ou taunu’u i le matou aiga, ma o lo’o momoe pea o’u matua o Pesa ma Losa ma lo’u tuafafine o Tasi. Sa tatala lo’u mitiafu ma ou tago momono i le ogātotonu o le faaputuga tagāmea lea e i lalo o le paipa. Sa ou faanoanoa i lo’u mitiafu ma ou faapea ane, atonu lava e mafai ona toe fonofono ona masaesae e lo’u tinā, ae le tiā’ia. A le o lena fo’i e ‘ofu masaesae ai pea e pei o nisi fo’i o sikaili fou ua a’e mai o ‘ofuvae ma mitiafu ae faamasaesae. O lona uiga, pe masaesae pe leai, “everything’s gonna be alright” pei ona pese ai Bob. Sa ou ‘ata’ata lemū ma sui lo’u ‘ie lavalava ma amata ona iloilo o’u manu’a. O lo’u fatafata e feagai ma le vaega o le mitiafu lea sa iai le ata o Bob, ua ma’osiosia uma pei na fela’u e ni maiu’u o se manu fe’ai. 

Ua amata ona ‘io’io a matou pua’a ma moa i tafatafa o le umukuka e pei ona masani ai i taeao ta’itasi. Sa ‘ou alu atu ma sali iai popo ma sasa’a iai le penu mai i le niu o le saka ananafi, lea ua uma na fa’asusū. Sa ou te’i i le faapea mai o le tala a Losa, “Makuā e ala po.” Sa leai sa’u tali, ae na toe faapea mai lo’u tinā, “A’o fea sa e moe ai agapo? Ga e moe i le falemoe?” E le’i uma lelei le fesili a Losa, ae apakaki e la’u tali “Ioe.” I le taimi lea, ua amata ona fai nai a’u gaioiga e nanā a’i o’u manu’a mai lo’u tinā, ae maise o lea oute fa’asausau. A ui ane i o’u luma Losa, ua ū iai lo’u tua ina ne’i iloa o’u maosiosia, ona faatagā valu lea o lo’u tuāulu e pupuni ai e lo’u lima le fula. 

Ua savali Losa aga’i i le paipa, o’u tamo’e loa tui lo’u ofutino. Ua oso le popole ia te a’u pe a te’i ua va’ai Losa i lo’u mitiafu masaesae. Ua faasolosolo malie ona tau malamalama lo’u mafaufau ma ‘ou manatuaina nisi o mea na tutupu i le po ua mavae. Ua ou manatuaina se sapelu ‘au uga e matuā i’ila i le pogisā lona ma’ai. Na ou manatua fo’i se tama’ita’i pa’epa’emā, ae le o se palagi. E lē matuā ‘aulelei tele fo’i - e fai si o’omo o ona mata ma lona isu e mafolafola toe pi’o pei na soli e se kekapila. Sa ou toe taumafai pea oute manatua nisi mea, ae te’i ua oso ane le ata o se tamāloa mata sāuā toe ulupo’o, pei o Kojak. Ae pau fo’i le tagata ulupo’o mata sāuā o le matou nu’u, na o Mika. Ua moei’ini o’u mata ma ou taumafai lava e tuufaatasi mea uma nei ua ou manatuaina, ae ua avea ma mea e oso ai le tigā o le fula o lo’u ulu. A’o tau o’ono o’u tigā, sa te’i lava ua fesili mai se isi, i se leo fo’i oute masani ai. “Kipa, sole, ga maua ea oe e maile i kūliga agapo?” E feauga lo’u pupula atu ae nofo ifo i lalo Sefo. “O a kūliga?” o la’u tali atu lea, ae faapea mai le tala a Sefo, “Sole ua ‘ou laki o le vai’eli. O’u lāvea a i le ‘alā o’u kofu i le vaieli. E laki fo’i o le sua kuku’i o le vai’eli. Va’ai lea e ugo’oa uma lo’u ikū.” Ua te’i lava ua ou manatuaina atoa le mea na tupu ina ua faamata’osi mai e Sefo. 

E le’i pine ae savali mai Losa mai le paipa aga’i mai i le umukuka lea ma te nofonofo ai ma Sefo. Ae fetaui fo’i ma le taunu’u mai o le tama faitatala lea o Fala ma faataiō mai lana fesili, “Sole, o fea ga lua momoe ai agapo? Fiu fo’i e fa’akali oukou i le falemoe ali’i.” Na vave atu la’u faasalapu ia Fala leaga o lea ua o’o mai Losa, toe me’i ai ma le fesili a Fala ae fai lana tala sisi’o, “Uso o la’u kala fo’i. Ga ‘ou oso mai i kalage o le fale o Lasela. Oka se pa’epa’emā o le keige pei se pālagi, ae ga alu pei se ‘ulo.” Ua faapea atu le tala a Sefo, “Fala, se a va’ai ifo e kikaka ‘aua le ula i le ‘ulo.” Ua fai pea le matou taliēga, ae ua faasolo nei i lo’u mafaufau pei se ata tifaga mea uma na tutupu na mafua ai ona ‘ou moe i le ‘autu. 

Fai ma sa matou nofonofo ma Sefo ma Poe i le ‘auala i luma o le fale o Mika ma nisi o aiga lata ane i le malae, ma fai ai le matou faa’ili e pei ona masani ai i le tele o po. O le to’atele fo’i o le matou tupulaga, lea ua miomiō solo i lumāfale o Mika ona o Lasela lona afafine lea faato’ā sau mai Niu Sila. Ua faasolo ina leva le afiafi, ua lata fo’i ina tā’ape le matou evaga. Ae i totonu o le fale o Mika i le taimi lea, o lo’o nofo Lasela i talane o le faamalama ma fai ai lana Facebook i lana telefoni, ia ma pu’e ana selefī. I tafatafa ane o Lasela o lo’o fai ai le ‘aki a nai ona tei laiti i ni tama’i ma’a. Ua fiti nei leisi ma’a ma tau i le vae o Lasela. Ua te’i le teine ma oso ua faataiō ma faapea lana vala’au iā Mika, “Dedi, ua frow mai rocks a kama iā a’u.” Ua lagona mai e Mika le faataiō a Lasela, “O le a lau kala Lasela?” Tali atu le teine, “Ua kogi mai ma’a a kama iā a’u.” Toe fesili ane Mika, “O ai kama?” Ua tali atu Lasela, “Kama lae kukū mai i le modoway.” Ua toe fesili Mika, “I le a? I le aualakele?” 
"Se ioe dedi.” 

Ua matou va’ai atu ua tago Mika i le sapelu ma vala’au i ana maile o Koki ma Kiko ma savali mai i le mea lea matou te iai. O lea ua matou tutū faasaga i le malamalama o le molī o le fale o Mika ma ua tau maitau mai o matou foliga, ae le’i matuā iloa lelei matou e le ulupo’o. A’o maile ua pasi nei Sefo ma Poe, ae aga’i tonu mai ia te a’u, peisea’ī o lea e ia te a’u se tufa’aga fasi povi mata. Matou laga loa ma taufetuli aga’i i le pogisa. Ua fai nei tuliga a Mika ma Sefo ma Poe, a’o Koki ma Kiko, lea ua e’eli mai o la vae i o’u tua. Na ‘ou faalogoina fo’i le gu ‘ava’avau ma le ‘atigū o nifo o maile i le fia maua o a’u ae o lo’o o’u tamo’e autago pea i luga o le ‘auala pogisa. Na te’i ua segaia o’u mata i molī o se ta’avale o lo’o aga’i mai i o’u luma, o’u oso loa i le ‘autafa o le ‘auala, e pei o la ‘oute oso i se vai. Na gata ai ma lo’u iloa o nisi mea na tutupu se’ia o’o i le taeao. 

 O lea la ua fai nei a matou taliēga ma Sefo ma Fala i ā matou tūliga ma Mika, ma matou tu’ufesili pea pe aiseā na tuli tatao ai a’u e maile, ae tu’u Poe ma Sefo. Na o le ‘atage’a lava o Fala ma fai ana tala ula ma taufa’alili iā te a’u, “Ae ‘ai ga ‘ai sau elegi agapō ua e lala’oa ai ma fia ‘aai maile ia ‘oe.” Fai atu la’u tala ia Fala, “Ia ula a iai, se’i e o’o iai ga faako’ā e iloa lea.” Ae ua atili ai na malomaloā le ‘ata a Fala ma faapea mai, “Ae akili fo’i ua kuli e maile le kamela.” 

E le’i umi ae matou va’ai atu ua savali mai Mose, o se tasi o le matou falemoe. O Mose e le’i leva na sau mai Ausetalia sa nofo ai mo ni nai tausaga. E faaigoa fo’i e le matou nu’u o Popu Mali ona o le mata’ina o lana ‘ava ma lona lauulu u’umi ma ana fili ta’ai tavi’ovi’o. “Se mālō Popu!” o se matou faafeiloa’i faatasi atu lea ia Mose. Sa tali mai Mose i lana fa’a-Samoa-ua-tau-galo, “Malo li’i, le a mea e ‘aka ai oukou?” O le taimi lea ua le toe pē fo’i ma le leitiō a Fala, “O lea e ‘aka makou i kūliga a Mika ma le auali’i ia agapō.” Ae tali mai Mose, “Ia ‘ai fia ō oukou ia Modoway ua ika ai kama ulupo’o.” Ae toe oso ane fo’i le tala taufaalili a Fala, “Ae koe kasi a le misikelio lea e kokoe, po’o le a le mea ga kuli kakao ai e maile le uso lea ia Kipa.” Faapea mai loa le tala a Mose, “E iloa oukou? O maile a Mika, e ika ia iā a’u kalu ga sau a’u mai Ausekalia. E maga’o a e bite a’u. Ai a va’ai i sa’u aka, ai e bite fo’i.” Sa faafuase’i ona pei e ‘ila i lo’u mafaufau le pogai tonu o le tuli tatao o a’u e maile. Poo faapea Koki ma Kiko o se ata o Mose lea nai lo’u mitiafu, ae maise e le’i vaai tino maile ia Bob Marley na o Mose. Ua na’o se masalo. Ua toe oso ane fo’i le leitiō a Fala, “O maile ga o le laka ia iā a’u, dei luv me man. Ouke alu so’o a i le fale o Mika e lē kulia a’u; koeikiiki fo’i o’u alu e fesoasoagi i le ulupo’o e ako laga umukuka.” 
Ua faapea mai ma le tala tausua a Sefo, “Sa’o la, e le bite e maile ia Fala, laga e love iai maile, loga uiga e le bite mo’i ga o le love bite.” Ua matou taliē nei ma Sefo ma Mose, ae ua foliga ua tau ita Fala faitatala. 

Ua faasolo nei ina tauafiafi, ua toe nei o ma’ua ma Fala, ua ō Sefo ma Mose. Sa te’i lava ua vala’au mai Tasi i lumāfale ma sisi i luga se ‘ofu, “Kipa, va’ai, magaia lou mikiafu fou mai i Giu Sila ia Masi.” O’u vaai atu, oka se manaia o le ata telē o Bob Marley e aofia ai luma atoa o le mitiafu. 
“O ai ga sau ma ia?” O la’u vala’au atu lea i lo’u tuafafine. 
“O le kakou afīfī ga sau ma Lasela. Sau e avaku lou mikiafu e fa’aka’ika’i.” 
O’u la’a atu loa ‘aumai le mitiafu ae fa’apea mai le tala a Fala, “Oka se magaia o lou mikiafu uso. Seki a ‘oe.” Ua ou manatua vave ai le upu, “o le momo’o, o le ‘aisi fo’i lenā.” O’u tago loa togi atu ia Fala le mitiafu ma ou fai atu, “Ia kago e faaka’ika’i pe ofi.” Sa matuā fetaui lelei le mitiafu. Sa faapea mai le tala a Fala, “Ae aiseā o le a foa’i ai lou mikiafu uso?” ‘Ou tali atu, “Oe, se ‘ofu. E kakau ga fai sou ‘ofu magaia o legā e ke alu i le fale o Lasela e ako le lakou umukuka. E leiloa pe fai gei gi lua kūliga ma Modoway.” Ua faato’ā manatua ai fo’i e Fala le umukuka a Mika ma faapea mai, “Sole, so’u alu ai o faakali mai Mika.” 

E le’i leva a na alu Fala ae ou faalogo atu ua faataiō mai le tagata, “Auooooi, ka fia ooola!” E le’i umi ae pefu ane Fala i luma o le matou fale ma fa’ataiō pea, ma si ona mitiafu fou, ua masaesae uma. Ua toe fo’i Koki ma Kiko i le vala’au ane a Mika, ae ua futi pea le malafoni a Fala. Na ‘ou faapea lemū ifo, “A lē moe aku i le falemoe gagei, loga uiga la e moe i le ‘auku.”

8/2/20

Another Unknown Reader Responds ...

Another Unknown has submitted the following comment on the blog post titled: “O le Ala i le Tautua o le Pule.” 

UNKNOWN: 
“Kasi lava le va'ai i le Ulu kala ae ua lava e ka'u mai ai le valea o lea kusikusiga e ma'imau ai le kaimi e faikau ai. Stupid article. E ola age lava le kagaka Samoa kaukua e augoa ma se makai.se'ia o'o lava iga pale gisi i suafa makai ae kaukua uma lava i le soifuaga o le kagaka.” 

LETALU: 
Talofa Unknown. Malo le soifua i lau susuga/afioga. Sa ou tau filifili whether I should I dignify your comment by a response or just let it be. Ae oute manatu o lo’o e faamoemoeina fo’i sa’u tali. O lea, ia alo maia. Oute faamoemoe fo’i e te le solomuli pe e te ainiumea i lenei felafolafoa’iga. Ae ne’i te’i ua e faamaamulu, ia e lelei ona tau faamataali atu se manatu e tali fuaitau i si au tau ‘ene’ene ma si au faapōpō ia poo sau lagalaga ma’a fo’i. Fai mai fo'i e a Pekelo i le kagaka lagalaga ma'a? Ioe, o le lagalaga ma'a e 'ai ai oe e le povi. 🤣

 Muamua, ua e faia se tasi o faiga masani lea e faaupuina i le faa-Peretania o le “judging a book by its cover” e ala i lau upu “Kasi lava le va'ai i le Ulu kala ae ua lava e ka'u mai ai le valea o lea kusikusiga….” Generally speaking that’s an idiotic approach. It reveals a lot about you and your imbecility. In fact let me say that the article is not stupid; it’s you! A tu’u fo’i i se tasi o ‘upu masani a le atunu’u, “O le uta a le poto e fetalaa’i” ia ua atili ai fo’i ona iloa lou faavalevalea ona ua e taofiofimau lava i le ulutala (title) ae ‘e te le’i faitauina le uiga, a'ano ma le ‘autu atoa o le tusitusiga. I le ma lenei, o aga a le tagata atamai, poto ma le mafaufau tatala, e faitau atoa i se tusitusiga and then respond, point for point, especially if you disagree. At least that’s what scholars and smart people do. And so for me -- and others I’m sure -- to know that you have a point and a credible argument, it’s only fitting that you write a rebuttal to refute my points in the article. Ok? 

Moreover, a rebuttal in which I hope you will use these “ate’s”: articulate (faamatala), illuminate (faapupula), elucidate (faamanino), explicate (faamaioio) and expatiate (faalautele). Please do that, and I’ll post your whole treatise and rebuttal here on the blog anonymously or with your full name and identity. 

There’s a blatant weakness in your moronic claim however. You see, there are two key parts of the post/article - Tautua and Pule. It’s a dichotomy in a sense. When you say that “E ola age lava le kagaka Samoa kaukua e augoa ma se makai. se'ia o'o lava iga pale gisi i suafa makai ae kaukua uma lava i le soifuaga o le kagaka,” you have a miniscule point. Ae e ‘ese le kaukua “e augoa ma se makai” ‘ese le kaukua i le makai. A kaukua o se kagaka o la e kausi loga aiga, e leai se makai, o le kaukua lega o soga lava kiuke o se faifakuaiga, AE o le kaukua i le makai, o loo iai le faamoemoe ma le kaugu’uga e pale ma maua le avagoa e pule ai ma ka’ika’i i le aiga. That’s the CONTEXT and CRUX of the whole kusikusiga. Serving with the automatic and deserving reward than just serving as a duty and obligation to the aiga are two different things. Magakua fo’i e le au uma se ‘au kaukua i se suafa. O le kaukua masagi (traditional) i le makai e aofia ai le faia o saoga kupe, mea’ai ma isi mea uma mo le makai. O le kele fo’i o kaukua faapea, e kofi lava e le aiga ma le makai se kasi e faia le kofi kaukua lea. E toe faapea atu o le TAUTUA lea e talanoaina i la'u tusitusiga o le TAUTUA e faamoemoe e avea ma matai (pule).  E iai nisi o tagata e te'i a ua matai e le'i "pusaina sana umu" e le'i "mu fo'i ma vela mata" (tautua matavela).  Aisea? Ona ua tele ana tupe, lelei le galuega ma "tu lelei". Ua tau maua mai?  Afai e leai, e pei la oute tau fesiligia lou Samoa poo se Samoa atoa poo se 'afa Samoa.

Afai fo'i o oe o se Samoa, ae le o oe la o se toa. Aua afai o oe o se toa, manaia le faailoa o lou suafa ma lou igoa. If not, it’s ok. In that way, only you will know your own stupidity and feebleness. It may sound better than publicizing your vaivai and faavasivasi, but remember your own individual and private realization can be even more hurtful, injurious and/or even more tragic than otherwise. 

 I hope and suggest that you read the whole post and then respond point for point. But if you change your mind and realize that there’s meat in it, then all the better. Read AND Learn.

If not, HANG LOOSE brada!!!! Hahahaaaa