6/15/21

A'ATUI vs. A'ITUI

A'ATUI vs. A'ITUI

Na ou tau ifo i se fesili a se tasi tagata e fai i se faifeau i luga o le Facebook e faapea: "O le a le uiga o le upu lea aatui?" Sa tali le faifeau e faapea o le upu e mafua mai i le upu "a'a" (kick) ma se mea ma'ai (tui) e faatiga ai se tagata. O lona uiga o le faatiga ma le faaonoono i se tagata.
E manaia le tali ae le'i matuā maua atoatoa le uiga tonu ma le mafua'aga o le upu. E faigofie ona malamalama i le uiga ma le faaaogāina o le upu pe a manino ma malamalama i lona mafua’aga.

LA’U TALI:
Muamua o le sa'o o le upu o le “a’a i tui". Ae ua masani ona ta’u faapu’upu’u (contracted/contraction) ona iai lea o le “a’itui” (vs. a’atui). O le ta’u faapu’upu’u (contraction) o ni upu, o se faiga masani i gagana tautala (speech) ma i’u ai ina aofia ai ma le gagana tusitusia (writing) i le tele o taimi. E tele ni faata’ita’iga o lenei faiga i le gagana Samoa.

O le upu “a’a i tui/a’itui” e ui e foliga o se upu Samoa mao’i (native word), ae e leai, o se upu nonō (borrowed or loaned) atonu na auala mai i le Tusi Pa’ia. O le faa-Samoaina lea o le upu “kick against the pricks” (a’a i tui) o loo i le Galuega 9:5 ma le 26:14. O se alagaupu faa-Eleni na faaaogaina e ta’u atu ai ia Saulo/Paulo e faigata ona ia a’a i tui, poo le faataute’e lea i le finagalo o le Atua ae maise i lona sauāina o le ‘au pa’ia. O le prick la, o se tui e ma’ai lona pito poo le si’usi’u. Sa tele ina faaaogāina e tagata faifaato’aga pe failafumanu na te faatonutonuina ai le manu/povi (oxen) o loo tosoina le suōtosina (plow). Afai la ae ulavale le manu ma sesē ‘ese mai i le laina lea e tatau ona sua, ona tui loa lea e le tagata le manu e faatonu ai ia sa’o le tosoina o le suō. (Taga’i i le ata o loo i lalo).

O se isi ona faaaogaina, e tali tutusa lava. Afai o tata’i e se leleo o lafu manu lana lafu i se laufanua e lelei le vao, poo se vai fo’i e faainu ai le lafu, e faaaogā fo’i le tui (prick) lea e tui ai se manu o tau alu ‘ese mai i le lafu, ma ina ia o faatasi, ma ‘aua ne’i taape.

O le uiga moni la o le upu, e faatatau i se manu le usita’i, e tui (poke or prick) atu
ina ia faatonutonu lona ala, ae a’a (kick) e le manu le tui - hence “a’a i tui”. E musu e usita’i.
Ma e faatatau lea i se tagata e faataute’e pe tete’e i ni faatonuga ma tulafono. E masani ona faaaogaina i se fono a matai i se tagata o le nu’u e le usita’i i tulafono ma ni tapu a le nu’u, ona faapea lea o se tagata lea ua “a’a i tui”. O tui e faasino i tulafono, tapu ma ni sa poo ta’iala.
 
O le uiga masani, a tui atu ae tete’e le manu, ia ona toe tui fo’i lea ma sili atu ona telē ma tigā le tui lona lua, pe tolu pe se’ia o’o lava ina usita’i le manu. Ae o le tagata, e masani ona faasala, ma toe faasala pea i ni faasalaga e mamafa atu se’ia o’o ina usita’i ma faalogo, ae maise i totonu o se nu’u poo alalafaga. A e tete’e ma faataute’e i ni tulafono poo faatonuga, o oe o se tagata ua “A’A I TUI”... ia poo le “A’ITUI” fo’i.

O se faatatauga (application) tāua faaleagaga mo i tatou, ia ‘aua ne’i o tatou “a’a i tui” i tulafono ma poloa’iga a le Atua poo le Tamā Faalelagi. Afai tatou te a’a atu pea i tui poo tulafono, o le a iai taui ma faasalaga tatou te maua ona tatou le maua lea o le FIAFIA.

O ni upu faa-Peretania e faaaogaina i se tagata e a’itui/a’a i tui, o le “rebel” poo le “recalcitrant” fo’i. I like the latter better. E masani fo’i ona faaogaina le upu “goad/s” instead of “prick/s” mo le “tui”.

Fa’afetai. Manuia fo’i le Sapati!

LV