4/12/13

O Nai Mafaufauga ma Manatunatuga ...

... i le olaga i Samoa


O le mea moni, ua ‘ese, ma ua tele suiga, i nu’u i tua ae maise pe a faatusatusa i aso ua tuana’i - pe a ma le luasefulu tausaga, poo le sili atu fo’i. O le umi lea o le taimi talu ona ‘ou tu’ua lo matou nu’u ae malaga ‘ese mai i Amerika. Talu ai 'oute alu ‘ese mai ua o’o lo’u matua i tausaga o tupulaga talavou, o lea sa ou matua iloaina ma masani lelei ai lava i le olaga o aso uma i totonu o se nu’u i Samoa, ae maise lava i nu’u i tua. E leai se fe’au faa-Samoa o aso fai pea oute le’i faia e aofia ai le fai ma’umaga (faiga o le lafo ma le totoina o tiapula), faipopo, pusaina ma le faatinoina o le faiga o le umu, e aofia ai le faiga o le fa’ausi, taufolo ma mea ‘ai masani faapena. E faapea fo’i le vaaia o le togafa’i faatasi ai ma le fagaina o tumoa i le fagafa’i ma le tele o nisi o feau masani. E ui oute le’i fai ‘aumaga, talu ai ona o le a’oga ma le faigaluega ai i Apia, ae sa iai taimi sa ou faatasi atu ai i nisi o a latou galuega faale-nu’u i aso o tu’uaga o a’oga poo le malolo fo’i mai galuega. I aso ua ‘ou a’oga ma faigaluega i le taulaga, e usu i le pasi i le Aso Gafua, nofo ai i le vaiaso atoa faato’a fo’i i tua i le aso Faraile. O se mea fiafia ia te a’u pe a o’o i le Aso Faraile, aua o le a toe fo’i i tua i le nu’u i tafaoga ma masaniga a uo ma tupulaga. Oute le’i maua i Apia lea lagona talu ai o nisi o a’u uo mamae o la’u tupulaga, sa gata a latou a’oga i le itumalo, toe fo’i loa i le faiga o le fatuaiga ma le tautua faatasi ma le fai ‘aumaga.
I aso fai pea i totonu o se nu’u e amata mai i le taeao se’ia o’o ina po, e foliga o se aiga e tasi le nu’u atoa i o latou tiute ma fe’au e fai. I le taeao po lava, o tane ma tama talavou ua va’aia o latou ataata ua gasolo aga’i i uta i le taloloa e galulue i ma’umaga ma nisi ituaiga faato’aga ma faa’ele’eleaga, ia po’o se toganiu fo’i mo le faaputuina o popo ma le faia o se salimata. O sina tupe e maua i fuaga popo, e faapolopolo mo mea mana’omia e iai le fasimoli, suka, masima, penisini o moli ma isi mea faapena.

E ui la ina peiseai e faamata faigata le olaga i totonu o le nu’u, ae e leai, o se olaga faigofie ma le fiafia - ia te a’u lava ia. (Ae maise ai i nei vaitaimi pe a toe taula’i lata vaai ma toe tomanatu i na aso.) E moni fo’i sa iai nisi o lu’itau masani, e pei o le mativa i mea tau tupe ma tamaoaiga e pei ona iai olaga i atunu’u o papalagi, ae sa le’i matua mana’omia pe mo’omia tele nei mea i le faagasologa o le olaga i totonu o se nu’u. Se’i vagana lava ua ola matanana se aiga ma fia tausami i taumafa papalagi e iai pisupo, mamoe, fasipovi ma isi mea faapena, ae sa mafai lava ona maua se suai’a poo figota mai le sami (tuitui, faisua, alili, ali’ao, sea, ma isi) ia poo sina sua eleni fo’i. Ma sa ola lelei ma soifua maloloina lava le tele o tagata i na aso - e le gata i le tino, ae faapea fo’i le itu i lagona atoa ma le mafaufau, e leai se oi, e pei ona tau alia’e mai i lenei vaitaimi i nisi o alalafaga.

Afai fo’i e tigaina ma vaivai i se galuega ma nisi o fe’au, e vave ona te’a malie lea vaivai ma tigaina i le faia o sina miti (moe) pe malolo i le faleo’o, ala mai i le afiafi ua fetaui ma taimi o tafaoga ma taaloga, e pei o le kirikiti, volipolo, lakapi, musa, pelega mapu, ma isi. O fegalegalea’iga masani nei i totonu o le lotoifale o le nu’u lava ia, sa avea ma ni vaifofo e fo’ia ai lagona o le vaivai po’o mea faatauma’oi i olaga o tagata. E le gata i lea, e faatupula’ia fo’i lenei vaifofo e le si’osi’omaga faale-natura atoa ma le va poo le saogalemu fealoa’i o tagata. O la’au, o le sami, o le la i le ao ma le masina i le po, o se vaitafe, vaipuna, o le savili agiagi malu e feluea’i ai lala o la’au ma lau o niu, o mea uma nei e avea o ni mea e faaola totoga, tulu’i malosi ma le faafou lagona. O le ta'alaelae o fale ma le lotoifale, e faatupula’ia ai fo’i avanoa mo talanoaga ma fegalegalea’iga masani ma avea ma ni mea latou te soloia nisi o pa pupuni i le va o tagata. E vala’au ma taumanuo mai le isi aiga i le isi, e tutu ma fai si talanoa i so’o se mea e fetaui ai, e vala’au atu fo’i i se isi o savali ane e afe se’i fai le mea’ai.

O vaa’iga masani i le afiafi e aofia ai le taliu ane o e sa i faato’aga ma ni nai faafafa o ni talo, ‘ulu, popo poo fa’i, ia pe na o le sapelu fo’i o loo u’u ma le mitiafu - ua matafi pe palapala - o loo asoa i le tuaua poo taupe i le tau’au. Ua faasausau le tino o tane, ae maise le manaia o le lagona pe a taia i le savili malu mai i gatai. Ua vaaia fo’i le suia teisi o le lanu o o latou tino sa tau ma le la i uta i fa’ato’aga.

Ua amata nei ona tumu le malae i taaloga o le afiafi. O le upega volipolo e le tatalaina, e tautau i le po ma le ao, ma ua faasolo fo’i ina masaesae, lea ua amata ona gasolo ane iai le tupulaga e ta’aalo, ma avea ose mea e mapu ma toomaga iai mai i fe’au o le aso. Ua faaali fo’i le tomai ma le masau o le tu’i a se tama lea ua amata ona lauiloa ai o ia i le nu’u ma nisi o nu’u tua’oi. O le taimi fo’i lea o faamemeloga - faamemelo tama i teine, o teine fo’i i tama. Ua filifili ‘au fo’i nisi, e le fia ‘au lava i nisi tama poo teine se’i vagana ‘au lelei ma le ‘aulelei. E nofonofo isi i ‘autafa o le alatele, ia poo luga fo’i o le ala tele e faatali ai le tami o a latou ‘au. A sau se taavale, ua tau mumusu e o i tua ma le auala. A iai se teine poo tama fou mai se isi nu’u pe mai i Apia fo’i, ia ua sui fo’i aga ma amioga a tama ma teine o le nu’u, ua tele ina faa-tafai ia poo le amio masani o le faamanaia ma le faateteine.

Ua vaaia fo’i tamaiti laiti ma fagu (lanu mumu ma le meamata) o gasolo i le faleoloa e fatau karasini ma penisini o moli mo fale, ia poo se moli fo’i mo se lama (i’a). Ua faasolo ina goto le la, ma amata ona ufitia laufanua o le nu’u i le pogisa. O le faailo masani o le tauafiafi ua lata le po, o le tagi o alisi (cicadas), ma ua toe fo’i tagata i o latou fale e sauni mo faigalotu o le afiafi. Ua ili fo’i le pu e taulele’a ma matai e faailoa ai le sa (curfew) ma ua leai nisi e toe feoa’i ae ua ulufale uma mo talosaga ma faigalotu, soso’o ai ma taumafataga a aiga taitasi. A mae’a ‘aiga o le afiafi, ona toe pisa fo’i lea o le malae i tafaoga, evaga ma faasausauga a tamaiti ma tupulaga faapea foi tagata matutua ma taumafai lava e “sapo le masina”.

O ni vaaiga ma manatunatuga nei e faatupu ai lota mafaufau sa’afi i le olaga i Samoa. Le olaga faigofie. Atonu fo’i e faigata i nisi o taimi ma aso, ae e ui i na faigata, e le mafai lava ona te’a ai le lagona o le to’afilemu ma le fiafia, ma e maitauina nei uiga i foliga mata ‘ata’ata o tagata. Ae le gata i lea o se tasi o leo e masani ona faalogoina i totonu o se nu’u, o le leo o ni taliega (laughter) a tamaiti, tupulaga talavou, tagata matutua faapea fo’i i toeaiina ma loomatutua. Ae paga lea, ua iai ni suiga i aso nei. “Aisea?” Ia e le o se mea e taumate pe ‘alofia suiga o le olaga, e pei ona fai mai se tasi o muagagana “E pau le mea e le suia, o suiga.” (Change is the only thing that remains unchanged.) O le pogai fo’i lea o le tupu pea o mo’omo’oga ma sa’afi’afiga mo le olaga sa ola a’e ai i aso ua alu - aua fo'i e le toe maua mai.

*************
Ode to Youth and Laughter

As a child I laughed
and giggled aloud,
while you continued to tickle
and make me proud.

As a young boy I laughed
even more and more;
giggles turned to guffaws
louder than ever before.


post tsunami Lalomanu Beach
I laughed and played
in the river, sea and streams,
while friends would chase
with laughter and screams.

Then as a young adult a sudden pause
and I laughed a little,
because I had to leave you
convinced that laughter can be brittle.

And now much older in years
and far removed from you,
I can only look back and yearn
- no laughter, just a tear or two.

I still long for those days
of youth and laughter,
but alas, only memories remain
of the village long after.

~ LV Letalu 2013


10 comments:

  1. Anonymous27 May, 2013

    O'otia le agaga i le faitauina o nei manatunatuga matagofie, fa'afetai tele. Siaki ane lau gmail uso pe a maua sou avanoa.

    ReplyDelete
    Replies
    1. Faafetai ia te oe le uso. Good luck and God bless you in your plans.

      Delete
  2. Anonymous09 June, 2013

    O se fesili e fia tuuina atu i lau susuga fa'amolemole i le folafolaga o faaaloaloga. Afai e tele sua o lo'o ta'iina i se fa'amoemoe ma e ua tofia oe folafolaina le sua a le Epikopo, pe e te fa'atali se'i uma uma ona ta'i faaaloaloga a faife'au ona fa'ato'a e tu lea pe uma loa le Epikopo oso loa tusa pe o lo'o ta'i mai sua a isi?

    ReplyDelete
    Replies
    1. I tu ma aganuu masani, e matagofie le folafola pe a uma ona ta'i le sua a le epikopo ae le o le faatali i se taimi mulimuli ane. Na pau le mafua’aga o le faatali se’i uma ona ta’i uma sua, ona o le taumafai e ‘alo ese mai i tulaga o le faalavefau ae maise le pisapisao o le folafolaina o sua ma avea o se tulaga e le ava ma le faaaloalo ae o la e tau faasolo le porokalama a le aiga. Peita’i ane, o le pisapisao i taimi faapea ae maise le ‘au ‘alaga/folafola sua, o se tulaga ua faamoemoeina (expected) ma masani ai Samoa. E mafai ona faa’upu o se “pisapisao aloa’ia”(sanctioned chaos/cacophony). Atonu fo’i e faalagolago i le nofoaga. Afai e fai i fafo i se malae, ia e tele lava ina faamatu’u mai le pitomalae a le ‘aulotu ia ona folafola ma faataio ai lava lea o latou iina. Ae afai o fai i totonu o se hall ia e manaia fo’i pe a folafola i fafo. Pau o lenei, ia te a’u lava ia, oute tete’e i le folafolaina o ni sua i totonu o falelotu (chapels/cultural halls) o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ae afai ua o’o lava i tulaga maotua o le aganuu i le taimi lea, e mafai e le o fai ma fofoga o le uarota/epikopo ona feutaga’i - i se taimi talafeagai - ma le fofoga o le aso (to’oto’o o aiga e ona le faalavelave), pe afai o le a le folafolaina le sua.

      Faata’ita’iga:
      "Lau tofa i le fofoga o le aso [or title], faamalie pe afai e faamanu osovale i le fogatia se leo, ua ou soso atu ona o la tou faaaloalo e ala i le faatamali’i a le susuga i le epikopo, e faamalie atu ona o le le ‘alagaina pe folafolaina, e le tu’ua i lalo le afusisina ma le gapatia o aiga iina, ae talu ai ona ua saisaitia Taemanutava’e i nisi o aiaiga ma tapu o le maota lenei, o lea ua le ‘alagaina ai le faatamali’i - ae toe faafetai tele atu... O la outou pule lea."

      Delete
    2. Anonymous10 June, 2013

      Fa'afetai atu i lau fetalaiga maualuga, talitonu o lena e te pola puipui ae a le afio o le Tuiatua Fa'anofonofo fa'apea Alalamalae ma le Falefia o Ali'i fa'apea fo'i le Ma'opu o le Tuiaana, mamalu lava lea i le faletolu ma Saleaaumua. O lea ua maua atu lou finagalo e tusa ai o se faafesili sa folasia i lumamea, malo fa'afetai. Ae fia maua mai se faamatalaga atili fa'amolemole i le ala e te tete'e ai i le folafolaina o faaaloaloga i totonu o maota (halls) o le ekalesia. Lagolagoina le finagalo fa'apea e le tatau ma onomea le faataunuuina o lea vaega i totonu o Fale Sa ua uma ona fa'apa'iaina ina ia tausia pea le ava ma le migao, ae o le a se tulaga e afaina ai le faia i totonu o maota o le ekalesia?

      Delete
    3. Oi, oi, oi aisea ua e saunoa ai faapea? ... na pau lava le faalagiga o si nei tagata na o le faaLAGIga faa-le LAGI (Talalelei) which is “uso”(brother) ...hahahaaa.

      O le tulaga e pei ona fesiligia, e pei lava ona tuuina atu, o le manatu e le tatau ona folafolaina ni sua i totonu o falelotu o le Ekalesia (LDS), ia o so’u lava lea taofi ma manatu na o a’u (an opinion), aemaise e le o iai se aiaiga faavae (policy) a le Ekalesia e faatatau i lea tulaga. Ae o le faavae o lo’u taofi - na o a’u lava ia - e ‘auga i se manatu o loo o’u ta’ua i le Lauga Faafetai i le Itulau o Motuga’afa e faapea e leai se va to’oto’o faale-atunu’u (defined chiefly rankings) e tatau ona faia i totonu o falelotu o le Ekalesia. I am in the process of writing a lengthy treatment of this subject and will be posted soon. O le folafolaina la o sua, e le gata ina pisapisao - even in the cultural hall - ae o se vaega faaopoopo (extension) o le va to’oto’o e pei ona ou ta’ua. Public pronouncement (folafolaga) of sua presentations is intrinsic to the va to’oto’o, hence, in my view, should be discouraged and/or banned altogether. Faafetai.

      Delete
  3. Wuui kele au kala ae le alu Ia e kufi mai gi popo a puaa !! lol ..Ia malo lava susasusa!

    ReplyDelete
    Replies
    1. Hehee ...Oi, se o pua'a i aso gei o pua'a palagi e le 'ai popo ... ua 'ai i pig feed, bbq ma cereal ...LOL! ...malo fo'i.

      Delete
  4. Ooops... lol *tufatufa as in faasoa !

    ReplyDelete